Subota rano ujutro 16.maja 1992 godine tačno u 5.20 sati odjeknula je prva jaka eksplozija, pet minuta do šest začula se serija eksplozija na pistama aerodroma Željava kod Bihaća, u 6.47 sati začula se jaka eksplozija uz jaku grmljavinu sa kojom su sva četiri ulaza u podzemne hangare vojnog aerodroma Željava bili zarušeni. Na ovaj način specijalna inženjerijska jedinica bivše JNA digla je u vazduh jednu od najskupljih investicija bivše JNA, podzemni čija je gradnja trajala skoro 10 godina i u koji je uloženo 8 milijardi dolara da bi predstavljao jedan od građevinskih simbola bivše SFRJ.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-1.jpg)
Priča o nastanku aerodroma „Željava“ počela je daleke 1954. godine kada je vazduhoplovna vojna delegacija, koju je predvodio tadašnji komandant RV i PVO general Zdenko Ulepič bila u poseti RV Švedske. Tada je jugoslovenska vojna delegacija dobila priliku da poseti jedan podzemni objekat za smeštaj aviona i jednu podzemnu fabriku naoružanja. Tom prilikom sa švedskim stručnjacima je vođen razgovor o izgradnji ovog objekta i njegovoj zaštiti od napada klasičnim i nuklearnim naoružanjem.
Po povratku delegacije odlučeno je da se jedan sličan objekat izgradi u Jugoslaviji. Formirana je bila komisija 1955. godine koja je imala zadatak da razmotri taktičko tehničke zahteve budućeg takvog objekta, i izradi programsku dokumentaciju. Za glavnog i vodećeg projektanta u Birou za specijalno projektovanje Građevinske uprave JNA izabran je pukovnik, diplomirani inženjer Dragoslav Sobotka.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-2.jpg)
Pogodna lokacija koja je izabrana kao najbezbednija nalazila se u blizini Bihaća podno padina planine Plješivice na nadmorskoj visini od 330 metara iznad nivoa mora i na platou dužine 15 i širine 5 km. Tamo je odmah poslata vojna meteorološka stanica koja je pune dve godine proučavala mirkoklimu. Gradnja objekta je počela 1958 godine. Tokom gradnje raseljena su dva sela: Veliki i Mali Baljevac, delimično Željava i zaseok Vučjak, a put koji je tuda prolazio je izmešten.
Aerodrom Željava inače je izgrađen na graničnom prostoru između Hrvatske i BiH na visoravni koja je sa jugozapada omeđena planinom Plješivicom ( 1620 metara), a sa ostalih strana kraškim poljima. Objekat je bio lociran u podnožju planine Plješivice na istočnoj padini ka Bihaću. Na vrhu planine bio je postavljen radar koji je mogao da pokrije pola Balkana.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-3.jpg)
Podzemni objekat prema planu izgradnje bio je predviđen za smeštaj dve do tri pojačane eskadrile lovačkih aviona, sa prostorijama za komandu, pilote, vazduhoplovno-tehničku službu, vazduhoplovno-tehnička sredstva, municiju, gorivo, tehničku i pijaću vodu. Aerodrom je imao ukupno pet poletno-sletnih staza i četiri ulaza u podzemne objekte. Interesantno je da je da je tokom izgradnje JNA zahtevala izgradnju još tri dodatna objekta za smeštaj povećanog broja aviona jačine jednog lovačko-avijacijskog puka sastava 3-5 eskadrila i smeštaj kompletnog osoblja, za dugotrajni boravak u uslovima klasičnog i nukelarnog rata.
Tokom izgradnje JNA je angažoval i speologe za snimanje špilja i njihovo premošćavanje specijalnim konstrukcijama od armiranog betona. Tri glavne podzemne galerije za smeštaj 58 aviona bile su povezane u približnom obliku slova M s tim da je srednji krak bio produžen i u njemu su se nalazile prostorije za pregled i opravku aviona. Ukupna dužina podzemnih tunela iznosila je 3500 metara.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-4.jpg)
Kompletan objekat dobio je četiri ulaza-izlaza, gde se srednji koristio za ulaz aviona i ljudstva, a preostala tri koristili su se za izlaz aviona.Razmak između ulaza-izlaza projektovani su tako da je istovremeno sprečeno uništenje dva ulaza-izlaza. Svi su rulnim stazama povezani bili sa dve glavne poletno-sletne staze. Sistemom liftova ukopanih duboku u unutrašnjosti dolazilo se do komandnog centra iz koga se rukovodilo letenjem.
Aerodrom je bio izgrađen da primi tada najmoderniji lovac JNA MiG -21 u svim verzijama. Odmah posle sletanja aviona, migovi su unutar objekta razmeštani elektroakumulatorskim tegljačima, a izavan objekta kretali su se na sopstveni pogon. Startovanje i poletanje direktno iz objekta nije bilo moguće, jer za veliki broj aviona nije postojala mogućnost adekvatne ventilacije.
Inače ulazi u planinu su bili profilisani u obliku čeone projekcije aviona da bi se sveli na najminimalniju meru. Predviđeni životni uslovi za neometano korišćenje aerodroma sa potpunom autonomijom iznosili su 30 dana. Objekat je imao i autonomnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, dve rezervne dizel-električlne centrale jedna od 1000 kVA a druga 625kVA, skaldišta, goriva, rezervnih delova, ubojnih sredstava, porstor za dekontaminaciju aviona, postojali su šahtovi za otpadni vazduh i za izduvne gasove agregata.. Prosotrije unutar objekta bile su povezane sa 56 teških pancirnih vrata. Interesantno je da je za skladište goriva unutar objekta bio primenjen “ akva sistrem“ specijalno testiran u Institut Jaroslav Černi tj skaldištenje mlaznog goriva na vodenom jastuku u 5 cilindričnih čeličnih rezervoara svaki kapaciteta po 100 tona goriva.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-8.jpg)
Objekat je bio zaštićen od napada svih konvencionalnih borbenih sredstava i prizemne nuklearne eksplozije jačine 20kT.
Aerodrom Željeva inače koga su piloti zvali Bihać bio je među pilotima poznat i kao Rupa, a u JNA nosio je kodno ime Klek 505. Gradnja je završena 1968. godine kada ga je predsednik Jugoslavije otvorio i svečano pustio u rad. Razlog duge gradnje nalazio se u nedostatku finansijskih sredstava.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-7.jpg)
OVAKO JE AERODROM DIGNUT U VAZDUH
Svoj kraj aerodrom je doživeo 32 godine od svečanog otvaranja. U subotu rano ujutro 16.maja 1992 godine u 5.20 sati specijalna inženjerijska jedinica JNA u blizini strelišta odjeknula je prva jaka eksplozija, u pet minuta do šest začula se serija eksplozija na pistama i svih pet pisti dignuto je u vazduh.
Eksploziv je aktiviran u specijalnim komorama postavljenim tačno na određenim mestima duž piste, stajanki i drugim vitalnim tačkama aerodroma. Naime komore za smeštaj eksploziva postojale su još od ranije, kopane su u obliku tunela koji su se koso, a onda vertikalno spuštali u dubinu ispod svake piste. U 6.47 sati začula se jaka eksplozija uz potpmulu grmljavinu sa kojom su sva četiri ulaza u podzemne hangare bili zarušeni.
![Aerodrom Željava, Foto Printscreen Youtube](https://www.bracaratnici.com/wp-content/uploads/2021/05/zeljava-9.jpg)
Trinaest minuta pre osam sati sam Bihać zatresao se od stravične eksplozije, a sa obronaka Plješivice digao se u vazduh plamen i dim, kao da je u pitanju kataklizma. Postoje neproverene priča da je serija eksplozija izazvalo tektonski poromećaj kao da je u pitanju zemljotres snage 9 po Merkalijevoj skali, sa ovom poslednjom eksplozijom cela vazduhoplovna baza je bila onesposobljena. Čuvena vojna baza u kojoj je bio prestiž boraviti, a kamoli raditi je uništena sa 56 tona eksploziva. Jezive detonacije progutale su aerodrom u kome je nekada radilo i boravilo oko 2000 pilota, aviomehaničara, tehničara, vojnika. Jedino nije bila uništena radarska stanica na vrhu Plješivice.
Inače tokom rata sam aerodrom je bio linija razdvajanja izmešu 15. ličkog korpusa i 5. korpusa Armije BiH.